Demokratski centar zalaže se za brz gospodarski razvoj koji se temelji na povećanju proizvodnje i izvoza.Da bi se pozicionirala u europski krug Hrvatskoj je potreban oslonac na vlastite snage i vlastiti razvojni potencijal. Život na dug i trošenje novca dobivenog prodajom imovine nije pravi put na kojem Hrvatska treba zasnivati svoj razvoj.

U svom gospodarskom programu predlažemo način kako povećati proizvodnju i kako smanjiti nezaposlenost.Predlažemo program koji će raspoloživi kapital u prvome redu domaću štednju, usmjeriti u proizvodne investicije, u industrije koje se zasnivaju na znanju i ostvaruju što je moguće veću dodanu vrijednost.

Demokratski centar definirao je deset važnih područja prema kojima se treba usmjeriti aktivnosti 

1. Energično provođenje reformi (pravosuđe,javna uprava, korupcija)
2. Smanjenje javne potrošnje
3. Reforma poreznog sustava (smanjivanje poreznog opterećenja posebno produktivnog sektora)
4. Povećanje ulaganja u obrazovanje
5. Povećanje ulaganja u inovativne kapacitete poduzeća
6. Poticanje u inozemna ulaganja u proizvodnju i modernu industriju
7. Privatizacija infrastrukturnog sektora i eliminiranje monopola
8. Povećanje ulaganja u energetske kapacitete, smanjivanje ovisnosti o uvozu energije i veća stabilnost sustava
9. Efikasan sustav upravljanja prostorom i održivim razvojem
10. Jačanje poduzetničkog sektora, klastera,razvoj modernog poduzeća,poticaj sustava upravljanja procesima.

Sva navedena područja  zapravo su temelji stvaranja gospodarstva koje bi moglo stvoriti  konkurentan proizvod godišnji rast BDP-a 8,5% i zaposlenosti 7%,  
 

Konkretni koraci za razvoj hrvatskog gospodarstva za razdoblje 2008-2012g. 

1. Definirati nacionalne industrijske grane

rok: do 30 lipnja 2008.

2. Osnovati Hrvatsku razvojnu banku

rok:odmah

3. Završiti reformu pravosuđa

rok: završiti reformu do kraja 2009.

4. Porezno rasteretiti stanovništvo

rok:do 1.siječanj 2009

5. Promijeniti način rada u poljoprivredi

rok:odmah

6. Osloniti se na znanost i nove tehnologije

1. INDUSTRIJA OD NACIONALNOG ZNAČAJA

Bez definiranja koja je industrija od nacionalnog interesa NEMA značajnijeg razvoja gospodarstva.Za nas su to :

1. ČELIČANE - kao temeljne baze za brodogradnju i industriju nafte.

2. BRODOGRADNJA - kao temelj razvoja malog i srednjeg poduzetništva jer  brodogradilišta vežu na sebe tisuće malih kooperanata.

3. PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – kao prateća baza održavanja vozila i nabave. u našem okruženju se proizvodi preko 3 milijuna automobila godišnje.

4. PREHRAMBENA INDUSTRIJA – kao temelj našega turizma i smanjenje uvoza svega i svačega.

5. DRVNA  INDUSTRIJA - s jedne strane izvoz  od 720 mil. $ , s druge  uvoz od 680 mil.$  - drvna industrija je ostvarila  IZVOZNI SUFICIT ZABRINJAVA ČINJENICA DA IZVOZIMO PRIMARNO OBRAĐENO DRVO, A UVOZIMO FINALNE PROIZVODE Imamo potencijale  i jasnom strategijom može se vrlo brzo povećati suficit, smanjiti uvoz namještaja sumnjive kvalitete i povećati zaposlenost. 

2. HRVATSKA RAZVOJNA BANKA

Hrvatska razvojna banka je jedan od bitnih uvjeta da naše gospodarstvo postane konkurentno na EU tržištu.HRB treba biti isključivo vezana uz poljoprivredu, turizam i gospodarstvo koje je od nacionalnog interesa i kreditirati ih u njihovom razvoju i proizvodnji.Predlažemo osnivanje regionalnih razvojnih banaka za malo i srednje poduzetništvo.Kapital HRB su sredstva svih državnih institucija koje će raditi preko te banke, a ne preko poslovnih banaka.

Cilj je stvoriti uvjete kreditiranja gospodarstva i poduzetnika pod istim uvjetima kao i stanovništvu. 

3.REFORMA PRAVOSUĐA

Reforma pravosuđa je uvjet bez kojeg se ne može ići naprijed u gospodarskom razvoju zemlje.Reforma je temelj pravne sigurnosti ulagača i građana.Demokratski centar nastaviti će raditi na dovršetku svih onih ciljeva koje je pokrenuo dok je bo u vladi.

1. Zemljišne knjige i katastar spojiti zajedno i napraviti elektronsku zemljišnu knjigu.
2. Riješiti sve zaostatke u predmetima na sudovima.
3. Trajanje sudskog postupka ne može biti duži od tri godine.
4. Puna informatizacija pravosuđa
5. Sankcionirati svaki oblik gospodarskog kriminala.

Mi možemo cijelu reformu završiti u dvije godine!  

4. REFORMA POREZNOG SUSTAVA RH

Ukupni porezni teret u Hrvatskoj veći je nego u EU.Cilj nam je porezno rasteretiti dohodak fizičkih osoba i izvozno orijentiranog gospodarstva kao osnovnog uvijeta za podizanje standarda življenja i konkurentnosti hrvatskog proizvoda na tržištu EU.

U našoj reformi poreznog sistema posebnu pažnju dali smo na :

1. Zakonsku regulativu koja definira rokove plaćanja u rokovima od 30 dana ako se drugačije nije dogovorilo.
2. Zatezna kamata za sve subjekte je 5 %. (Sada je 15 % ako poduzetnik duguje državi a 7,5 % ako država duguje poduzetniku.)Država i banke svoje dugovanje naplaćuju automatizmom, a poduzetnici u pravilu svoja potraživanja realiziraju sudskim putem koji traje i po nekoliko godina i najčešće tada nemaju mogućnosti naplate  
3. Ukidanje poreza na pozajmice, jer obrtni kapital predstavlja  novac koji služi za investicije ili plaćanje svih potraživanja. Budući da je isti potrošen na poreze iznimno dugim rokovima plaćanja da bi tvrtke preživjele, koriste se nepoviljnim kreditima banaka ili „kratkoročnim pozajmicama“ vlasnika. Vlasnici malog poduzetništva imaju pravo na povrat sredstava i kamata, ali prvo moraju platiti
4. porez pa tek onda sebi isplatiti kamate.Budući da novca nema ne isplaćuju se ni kamate, a kamoli povrat pozajmica.
5. carina mora biti instrument zaštite domaće proizvodnje,generator razvoja domaće proizvodnje i biti u funkciji balansiranja platne bilance
6. uvođenje naplate PDV-a preko naplaćenih a ne ispostavljenih računa, kako bi se bonitet i solventnost firmi poboljašala i kako bi dobile veću mogućnost za obrtaj sredstava i investicije.  
   Ovo se može gledati kao gubitak države u kratkom roku ali država mora poslovati kao i njeno gospodarstvo, a ne preferirati sebe nauštrb razvoja svojih poreznih obveznika. Kroz ovaj pošteniji sistem naplate država bi već u srednjem roku dobila veću poreznu bazu kroz jačanje gospodarske aktivnosti zbog poboljšanih poreznih uvjeta i većih mogućnosti obrtaja kapitala.
7. mlade poduzetnike tri godine oslobodi plaćanja poreza na dobit kako bi se razvili. 
   

5. POLJOPRIVREDA

Poljoprivreda je u rasulu. Danas imamo svega dvadesetak tvrki među 400 najvećih u RH sa svega 20 000 zaposlenih u djelatnosti poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva ( trgovina na veliko i malo – 150 tvrki i 80 000 zaposlenih).Od 2.5 milijuna hektara zemljišta obrađeno je svega 500 tisuća hektara od toga je 100 tisuća još pod minama.

Naši prijedlozi:

1. Srediti stanje u katastru i zemljišnim knjigama -uvelo bi se reda u gospodarenje zemljištem.
2. Promjena sustava poticaja -poticati samo ono što je proizvedeno. Uvođenjem poticaja po jedinici proizvedenog i na skladištenje predanog dobra poticali bi se proizvođači, a ne lovci u mutnom. Oporezivati neobrađena zemljišta kako bi se potakla prodaja ili davanje u najam onima koji su voljni obrađivati.
3. Arondacija- je još jedan ogroman projekt koji treba provesti kako bi sada usitenjena gospodarstva bila spremna za na natjecanje sa bogatim europskim farmerima. Dok je prosjek parcele kod nas 5 ha u EU je to 20 ha.
4. Jeftini krediti za poljoprivrednu opremu- poljoprivrednu opremu kupovati jeftinim državnim kreditima koje bi poljoprivrednik mogao vraćati u naturi, proizvodima koje uzgaja ili proizvodi. Odredi se tržišna cijena proizvoda u vrijeme uzimanja kredita, cijena uzete opreme i odrede se količine koje seljak mora predati da otplati opremu.
5. Agroburza- za tržišno određivanje cijene dobara treba imati agroburzu na kojoj bi se temeljem ponude i potražnje odredile cijene.
6. Uvesti zaštitne mehanizme koji su legalni u okviru WTO-a i kojima se koriste i ostale zemlje. A to je zabrana GMO hrane, zabrana uvoza krivo deklariranih proizvoda, stajanje na kraj ogormonom švercu tako da se uvoz hrane obavlja preko samo nekoliko glavnih i opremljenih graničnih prijelaza pod strogim nadzorom.

6. ULAGANJE U ZNANJE