Slučaj Purda, Marić, a sada i uhićenje umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka na osnovi tjeralice koju je raspisala Srbija zbog ratnih zločina nad pripadnicima JNA ukazuju na zaključak da jedino Republika Srbija ima uvida u sadržaj arhiva JNA.
Podsjećamo da Republika Srbija postupa po Zakonu o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku protiv učinilaca ratnih zločina, a kojim se srbijanskim pravosudnim vlastima omogućuje progon kaznenih djela 'koja su izvršena na teritoriju bivše SFRJ, bez obzira na državljanstvo učinioca ili žrtve'.
Ako ćemo i uvažiti taj zakon, s obzirom da je Hrvatska Odlukom Sabora od 8.10. 1991. proglasila neovisnost, ni slučaj Marić, optužen za događaje od 31.10. 1991., ni slučaj Purda, optužen za događaje od 5. 11. 1991. ne bi mogli potpadati pod taj zakon. Prema tom Zakonu, Srbija de iure ima ingerencije samo nad dvije bivše republike SFRJ, odnosno nad vlastitom državom i nad Crnom Gorom (do lipnja 2006. kada CG proglašava samostalnost).
Demokratski centar javno postavlja pitanje tko danas može imati ingerenciju nad arhivima JNA (kao vojskom svih naroda i narodnosti) iz kojih se danas izvlače pojedini slučajevi?Može li to danas biti samo imovina Republike Srbije ili predstavlja vlasništvo država slijednica bivše SFR Jugoslavije.
Demokratski centar poziva Predsjednika Republike i Vladu Republike Hrvatske da samoinicijativno ili u suradnji s drugim državama pokrenu inicijativu formiranja međudržavne ekspertne komisije koji bi razmotrili sadržaj Arhiva JNA iz vremena 1990, 91, 92 godine iz kojih se izvlače ovi slučajevi i na osnovu toga, a sukladno pronađenom sadržaju, svaka država poduzme odgovarajuće pravne korake.
Naglo pobuđena želja za sankcioniranjem sadržaja arhiva JNA polako se nastavlja u sukob pravnim sredstvima što je za Demokratski centar nedopustivo.
DC je čvrsto uvjeren da sve države nastale raspadom SFRJ imaju neovisno pravosuđe koje se samostalno može nositi sa svim sadržajima koji izlaze iz kutija vojnog arhiva JNA, ali drži da jedna država ne može imati ekskluzivno pravo nad tim arhivima i da sadržaj arhiva mora biti jednako dostupan i Republici Hrvatskoj i Republici BIH kao i svakoj drugoj državi slijednici bivše SFRJ
U Zagrebu, 4. ožujka 2011. Predsjednica DC-a Vesna Škare Ožbolt
